İstanbul escort bayan sivas escort samsun escort bayan sakarya escort Muğla escort Mersin escort Escort malatya Escort konya Kocaeli Escort Kayseri Escort izmir escort bayan hatay bayan escort antep Escort bayan eskişehir escort bayan erzurum escort bayan elazığ escort diyarbakır escort escort bayan Çanakkale Bursa Escort bayan Balıkesir escort aydın Escort Antalya Escort ankara bayan escort Adana Escort bayan

NaslovnicaEkonomijaHrvatska: Strani radnici se boje prijavljivati nepravilnosti

Hrvatska: Strani radnici se boje prijavljivati nepravilnosti

Objavljeno:

spot_img

… Državni inspektorat priznaje da je potkapacitiran, a pučka pravobraniteljica upozorava i na moguću rasnu diskrimaciju.

Hrvatska je 2021. ukinula kvotni sustav za zapošljavanje stranaca, a iz pandemije, koja je u Hrvatskoj učvrstila platformski rad, zemlja se probudila svjesna da je sve više strane radne snage na tržištu, piše Hina.

No, njihov broj nemoguće je odrediti, jer nijedna javna institucija ne vodi statistiku o trenutnom broju zaposlenih stranih radnika u Hrvatskoj.

Ipak, moguće je procijeniti brojku prema radnim dozvolama izdanih na godišnjoj razini, iako se one znaju izdavati na razdoblja kraća od godine dana, a radnici koji ih dobiju, ne ostaju uvijek u Hrvatskoj.

Prema podacima MUP-a RH, prošle je godine izdano 124.121 radna dozvola, godinu prije toga 81.995 dozvola. Kada se gleda 2018., ispada da je ljetos u Hrvatskoj zaposleno gotovo četiri puta više stranih radnika nego tada.

Samo u prva četiri mjeseca ove godine bilo je 54.592 izdanih dozvola za rad. Gledajući da je većina dozvola bila za nova zapošljavanja, lako bi se moglo dogoditi da se do kraja godine, dosegne rekord broja strane radne snage u zemlji.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, najtraženiji su radnici u ugostiteljstvu, na građevini, ali i na dostavi. Prosječne im se neto plaće kreću od 700 eura za dostavljače, 800 za konobare, 750 eura za radnike visokogradnje – koji su najtraženije zanimanje u ovoj godini.

Iako još uvijek većina radnika dolazi iz zemalja u okruženju, raste broj stranih radnika iz Nepala, koji su na trećem mjestu po broju izdanih dozvola, a sve je više i radnika iz Indije, sa Filipina, iz Bangladeša i Turske.

Sindikalisti upozoravaju da im, uz očite niske plaće, hrvatski poslodavci često nude i loše radne uvjete, kršenje radničkih prava i lošu zaštitu na radu.

Tomislav Kiš iz Novog sindikata upozorava da se na njihove probleme može gledati dijeleći ih na dvije kategorije poslodavaca kod kojih rade.

“U jednoj su oni koji rade u normalnim firmama koje su pokrivene odredbama Zakona o radu, a druga kategorija su dostavljači koji rade za agregatore – tu vlada kaos”, govori navodeći da se osobno uvjerio da u nekim slučajevima postoje oblici klasičnih robovlasničkih odnosa i trgovine ljudima.

“Radnici koji rade za agregatore su u izuzetno ucijenjenom položaju. Oni plaćaju takse agencijama koje ih uvoze – po informacijama s terena, Indijci oko 7 tisuća eura, Nepalci po 10 tisuća eura. Za razliku od Nepalaca kojima u tome pomaže država, u Indiji ljudi se zadužuju hipotekarnim kreditima, kod kamatara, i taj koji dođe u Hrvatsku svojim ih radom otplaćuje”, govori Kiš.

Tvrdi da su ti radnici često zloupotrebljavani, u što se i osobno uvjerio kod grupe ljudi koja je radila dva posla – ujutro su bili na građevini, od 7 do 3, a popodne ih je njihov poslodavac iznajmljivao agregatu, pa su u dostavi radili do navečer.

“I za taj dio dostave, najčešće ne bi dobili ništa”, svjedoči.

Kako je za nadzor nad poštivanjem zakona nadležan Državni inspektorat, na upit Hine istaknuli su da su u prva četiri mjeseca inspektori rada i zaštite na radu odradili u Hrvatskoj ukupno 4629 inspekcijskih nadzora.

Ističu da među najčešće utvrđene nepravilnosti, spadaju neprijavljivanje radnika na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, neizdavanje potvrde o ugovoru o radu, rad državljana trećih zemalja bez dozvole za boravak i rad.

Kada je riječ o sektoru graditeljstva, u kojemu je zaposlen najveći broj stranaca, glavni tajnik Sindikata graditeljstva Hrvatske Domagoj Ferdebar ističe da tu već sada oko 40 posto ukupne radne snage čine strani radnici.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter poručuje kako se dio izazova, osim u nadzoru poštivanja pravila od strane poslodavaca, itekako odnosi na integraciju stranih radnika u društvo, koja je u potpunosti zanemareno pitanje i nije obuhvaćena nijednom javnom politikom.

Osim toga, upozorava da je za očekivati da je veliki dio stranih radnika, koji je vidljivo drugačiji od većine stanovništva, drugačije boje kože, izložen i diskriminaciji.

“Naše istraživanje je pokazalo da svaka peta osoba u Hrvatskoj misli da su boja kože i rasa među najraširenijim osnovama diskriminacije. Pri tome, od 2009., otkako smo središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije, svake godine najviše pritužbi vezanih za diskriminaciju dobivamo upravo za onu na temelju rasnog ili etničkog podrijetla”, ističe, piše FENA.

Bilans.ba

Posljednje objavljeno

Predsjedništvo HDZ-a BiH iz Banje Luke čestitalo svima 1. mart. Kažu da je to ‘ustavno domoljublje’

Redovna sjednica Predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine održana je u petak...

PALIO JE MILIONE SAMO DA NJEGOVOJ MEZIMICI NE BUDE HLADNO: Eskobarova kćerka imala je sve, a evo kako danas živi

Pablo Eskobar, ozloglašeni kralj droge i podzemlja čije ime i dan danas izaziva...

Pročitaj i ovo

Predsjedništvo HDZ-a BiH iz Banje Luke čestitalo svima 1. mart. Kažu da je to ‘ustavno domoljublje’

Redovna sjednica Predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine održana je u petak...

PALIO JE MILIONE SAMO DA NJEGOVOJ MEZIMICI NE BUDE HLADNO: Eskobarova kćerka imala je sve, a evo kako danas živi

Pablo Eskobar, ozloglašeni kralj droge i podzemlja čije ime i dan danas izaziva...