NaslovnicaSvijetKina pooštrava zakon protiv špijunaže

Kina pooštrava zakon protiv špijunaže

Objavljeno:

spot_img

Koliko Kina ostaje privlačna za poslovne ljude iz inozemstva s obzirom na sveobuhvatne izmjene zakona protiv špijunaže koji je prije nekoliko dana usvojio kineski parlament? Stručnjaci strahuju da bi se rizici za strane tvrtke i strane državljane koji rade u Kini mogli povećati. Pokušaj Pekinga da pooštri kontrolu kroz promjene zakona mogao bi imati negativan učinak na inozemno poslovanje, upozoravaju stručnjaci.

Izmjene zakona, usvojene prošle sedmice, proširuju opseg na svako područje koje vlasti smatraju relevantnim za nacionalnu sigurnost. Istodobno, revizijom zakona proširuju se ovlasti vlade za pritvaranje i provjeru osoba te izricanje zabrana ulaska i izlaska.

Peking strahuje od “obojenih revolucija”

Sa stajališta Pekinga, zakon prije svega nudi prednosti: izmjene, koje stupaju na snagu 1. jula, će doprinijeti tome da se razjasni definicija špijunaže i odgovornosti odgovornih vladinih agencija, kaže Wang Aili, direktor Ureda za kazneno pravo kineskog Odbora za zakonodavstvo. Prema službenom tumačenju, ova prva veća izmjena zakona protiv špijunaže od njegova uvođenja 2014. stavlja poseban fokus na kibernetičku sigurnost zemlje.

Neovisni stručnjaci ne dijele to mišljenje. Oni prije svega smatraju da su ove mjere izraz dubokog straha Pekinga od takozvanih “obojenih revolucija” – pobune protiv vlade koju podržavaju veliki dijelovi stanovništva. “Najvažnija svrha zakona o protuobavještajnoj službi je spriječiti moguću obojenu revoluciju u Kini”, kaže kineski pravni stručnjak Teng Biao.

Prema Tengu, kinesko civilno društvo, koje je već bilo podvrgnuto oštrim represijama otkako je Xi Jinping preuzeo dužnost 2012., vjerojatno će i dalje biti izloženo represiji. “Postoji vrlo malo oporbenih glasova koji su još uvijek u stanju braniti temeljna prava. A postoje znakovi da bi ti slabi, neovisni glasovi mogli biti dodatno potisnuti”, rekao je Teng.

Povećani sigurnosni rizici za strance

Osim strožijeg odnosa prema civilnom društvu, neki analitičari strahuju da bi novoizmijenjeni zakon protiv špijunaže također mogao povećati sigurnosne rizike za strane državljane i strane tvrtke u Kini. Posljednjih godina je više od desetak stranaca, uključujući 17 japanskih državljana, uhapšeno u Kini zbog sumnje za špijunažu.

Najpoznatiji slučajevi optuženih za špijunažu u Kini su dvojica Kanađana Michael Kovrig i Michael Spavor, australski novinar Cheng Lei, australski pisac Yang Hengjun i zaposlenik japanske farmaceutske tvrtke Astellas Pharma. Japanska vlada zatražila je od Pekinga da oslobodi direktora farmaceutske tvrtke. Kada je japanski ministar vanjskih poslova boravio u Peking prošlog mjeseca, navodno je ova tema također bila na dnevnom redu.

Promatrači smatraju kontradiktornom želju vlade da privuče više stranih ulaganja nakon recesije izazvane pandemijom korone, ali da u isto vrijeme poveća rizike stranim tvrtkama. “Ne može i jedno i drugo, kineska vlada će to shvatiti u budućnosti”, kaže Dexter Roberts, viši suradnik Indo-pacifičke sigurnosne inicijative Atlantskog vijeća. “Inozemne kompanije možda neće htjeti više ulagati u određene kineske tvrtke ako ne mogu provjeriti osnove na kojima one počivaju”, kaže on.

Američke tvrtke na meti Pekinga

Nekoliko američkih kompanija posljednjih se mjeseci našlo na meti kineskih vlasti. Mintz grupa sa sjedištem u SAD-u, koja istražuje međunarodna poslovna okruženja, bila je prisiljena zatvoriti svoj ured u Pekingu nakon što je policija uhapsila pet lokalnih zaposlenika. Prije nekoliko dana američka konzultantska tvrtka Bain & Company objavila je da je kineska policija ispitivala zaposlenike u njenom uredu u Šangaju.

Zakon protiv špijunaže za strane tvrtke mogao bi dugoročno imati vrlo negativan utjecaj na poslovne odnose, strahuje Roberts iz Atlantic Councila u intervjuu za DW. “Sve manje i manje stranih rukovoditelja želi otvoriti predstavništva u Kini, osobito kada su njihovi poslovi potencijalno osjetljivi”, kaže on.

Američki veleposlanik u Kini Nicholas Burns također je u utorak, 2. maja, izrazio zabrinutost zbog nedavno izmijenjenog zakona protiv špijunaže. To bi, rekao je on, rutinske zadatke poput dubinske analize potencijalno moglo učiniti nezakonitima. “Nadamo se da možemo stvoriti okruženje ovdje u kojem se američki poslovni ljudi, novinari i akademski građani mogu osjećati sigurnima i sposobnima za obavljanje posla koji ih je doveo u zemlju, a ne suočavati se s zastrašivanjem”, rekao je Burns na događaju Stimson Centera, think tank instituta sa sjedištem u Washingtonu.

Sve veći broj zabrana ulazaka i izlazaka

Zapravo, prema nedavnom izvješću grupe za ljudska prava Safeguard Defenders, praksa nametanja proizvoljnih zabrana putovanja postala je sve češća u Kini. “Kina je proširila zakonske mogućnosti zabrane putovanja i sve ih više primjenjuje, ponekad bez pravnog osnova”, piše list. U skladu s tim, “deseci hiljada” kineskih državljana su u nekom trenutku pogođeni zabranama izlaska.

A toga nisu pošteđeni ni stranci. Prema studiji ekonomista Chrisa Carra i Jacka Wroldsena iz 2022., najmanje 128 stranih državljana dobilo je zabranu napuštanja Kine između 1995. i 2019., uključujući 29 Amerikanaca i 44 Kanađanina, prenosi DW.

Haber.ba

Posljednje objavljeno

Pročitaj i ovo