Primjerice, jedna od najvećih evropskih avioprevozničkih firmi Wizz Air, koja je ranijih godina otvorila mogućnost putovanja na brojne evropske destinacije po povoljnijim cijenama – dramatično je smanjila prisustvo na aerodromima u BiH.
Wizz Air je iz Banje Luke otkazao tri svoje linije. U julu ove godine firma je potvrdila da planira ukinuti bazu u Tuzli te da će svoja dva aviona prebaciti na druge baze unutar mreže, mada je zvanično saopćeno da je broj turista u našoj zemlji porastao za više od 20 posto. Također, niskotarifna kompanija Ryanair više nema u prodaji letove iz Banje Luke u njemački Berlin. Posljednji let planiran je za novembar ove godine.
Dok su bh. građani, a posebno dijaspora zabrinuti, nameće se pitanje zašto se dešava?
O ovim potezima niskoprofitnih kompanija za portal Radiosarajevo.ba govori Faruk Hadžić, ekonomski analitičar i predavač na Univerzitetu Sarajevo School of Science and Techology (SSST).
- Razmatrajući pitanje aerodroma u Bosni i Hercegovini, posebno s obzirom na otkazivanje low cost letova i njihov uticaj na finansijsku situaciju te zemlje, važno je naglasiti da je upravljanje aerodromima u BiH izazovno i neefikasno u većem dijelu, što zahtijeva temeljne promjene i investicije kako bi se osigurala održivost i daljnji razvoj ovog strateški bitnog segmenta za našu državu – govori Hadžić.
Otkazivanje low cost letova, dodaje on, ima potencijal da nanese znatne finansijske štete, ne samo aerodromima, već i bh. ekonomiji u cjelini.
- Ovi letovi često privlače veliki broj putnika, uključujući naše bh. državljane koji žive van zemlje i koji koriste ove jeftine letove kako bi posjetili svoju domovinu ili obavljali druge poslovne obaveze. Gubitak ovih letova može dovesti do smanjenja prihoda i radnih mjesta na aerodromima, ali i do smanjenja turističkog prometa i gubitka poslovnih prilika u drugim sektorima – kazao je Hadžić.
Međutim, kako bi se riješio ovaj problem i osigurala održivost aerodroma, važno je da se razmisli o širem kontekstu.
- Razvoj aerodroma ne bi trebao biti samo usmjeren na low cost letove pojedinih kompanija za određene destinacije, već bi trebao biti dio šire strategije za jačanje putne infrastrukture u zemlji. To uključuje poboljšanje infrastrukture, posebno željeznica i autocesta, što će povezati Bosnu i Hercegovinu s drugim državama u regionu i olakšati putovanja i trgovinu. Kao primjer se može posebno navesti Aerodrom Tuzla, koji ima poseban geostrateški položaj i koji može biti ključan za jačanje ekonomskih veza u regionu. Osim što može privući više komercijalnih linija, aerodrom Tuzla može postati trgovinski i logistički centar koji olakšava promet roba između različitih država – istakao je Hadžić.
Prema njegovim riječima, ovo bi moglo potaknuti ekonomski rast i stvaranje radnih mjesta u regiji, a u konačnici dovesti i bolje veze sa našom dijasporom, koja je u velikom broju i vezana za širu tuzlansku regiju.
- U konačnici, upravljanje aerodromima u BiH treba biti detaljno preispitano kako bi se osigurala njihova održivost i doprinijelo ekonomskom razvoju zemlje, što uključuje razmišljanja o široj putnoj infrastrukturi i geostrateškim prednostima koje BiH može iskoristiti. Osim toga, važno je da se svi relevantni akteri, uključujući vlasti, aerodrome i privatne kompanije, angažuju u konstruktivnom dijalogu kako bi se postigao zajednički cilj – jačanje avioindustrije u BiH i doprinos ekonomskom napretku zemlje – zaključuje Hadžić.